Čanak je posebno problematizirao način na koji se politička pitanja u BiH predstavljaju javnosti
Svaka nova politička kriza u BiH brzo dobije svoje protagoniste, velike izjave i nove podjele.
U emisiji ‘7Plus’ na Hayat TV-u Nenad Čanak govorio je upravo o tom obrascu, komentirajući Vučićevu posjetu BiH, poteze vlasti bh. entiteta Rs i način na koji se nacionalne teme koriste u političkoj borbi.
Čanak je posebno problematizirao način na koji se politička pitanja u BiH predstavljaju javnosti, upozoravajući da stalne krize, prepucavanja i demonstracije sile mogu potisnuti u drugi plan ono što bi, kako smatra, trebalo biti najvažnije, svakodnevni život građana.
Komentirajući Vučićevu turneju po BiH, Čanak je kazao da u njegovim porukama ne vidi ništa posebno novo, već prije svega pokušaj političkog pozicioniranja pred izbore.
„Za mene je to sve već viđeno. Nema tu ničega novog. Jednostavno, on sada, pošto se bliže izbori, on sada pokušava da na brzinu podigne svoj rejting i mislim da on time pokušava da zaustavi neminovnost jednostavno pada rejtinga i u konačnici odlaska sa vlasti. Međutim, neće ići tako brzo i lako kao što neko može misliti. Jer sa druge strane nema jasno definisane opcije koja bi ga mogla smijeniti i koja bi mogla uvoditi zemlju. I to je u stvari najveći problem“, rekao je Čanak.
Svoje viđenje situacije uporedio je sa iskustvom iz 2000. godine, kada je, kako je podsjetio, bio među ljudima koji su učestvovali u organiziranju smjene vlasti Slobodana Miloševića.
„Bez tako nečega vrlo teško to sve može da ide. Ovo govorim kao neko koji je bio jedan od organizatora smjenjivanja, uklanjanja vlasti Slobodana Miloševića 2000. godine. Tada ste imali stranke, stranačku infrastrukturu, jasne političke ciljeve, ljude koji su bili i znani i poznati itd. Ovoga trenutka ja to moram reći da ne vidim“, kazao je Čanak.
Govoreći o Vučićevim susretima sa građanima tokom boravka u BiH, Čanak je ocijenio da se kroz takve scene nastoji stvoriti slika političara koji je blizak običnom čovjeku.
Posebno se osvrnuo na Vučićevo pojavljivanje u ruralnim sredinama, košenje trave, vožnju zaprežnim kolima i druge situacije koje su privlačile pažnju javnosti.
„Sve je to usmjereno na biračko tijelo kojem se on obraća. On hoće da se pokaže kao čovjek iz naroda koji razumije narodne muke i obraća se penzionerima sa najmanjim penzijama itd. To smo već vidjeli“, kazao je Čanak.
Takav način političkog nastupa uporedio je sa propagandnim metodama iz ranijih historijskih perioda, navodeći primjer Benita Mussolinija.
„Kad su me pitali, priča o narodnim ljudima, pa nemojte se zaboraviti. Mussolini je bio poznat po tome da je zaustavljao kolonu u kojoj ide automobil. Onda izađe iz automobila pa se pridruži seljacima, pa kosi žito. Opet tako prolazi kod nekog sela. Onda on stane pa kao pleše sa nekom slučajnom seljančicom koja se tamo zatekla. Onda ovi slikaju pa se poslije vidi da je na fotografiji Eva Petarčin, njegova ljubavnica koja je tu bila i dovedena od tajnih službi. Sve je to jedna režija i to uopšte ne treba uzimati zdravo za gotovo. To ćete vidjeti za malo dana“, naveo je Čanak.
Njegova ocjena je da takve poruke nisu namijenjene samo stanovnicima mjesta koja političari posjećuju, nego prvenstveno široj publici koja slike i snimke prati putem medija i društvenih mreža.
Poseban dio razgovora odnosio se na poteze vlasti bh. entiteta RS i događaje koji su dodatno otvorili sigurnosna i politička pitanja u BiH.
Na pitanje voditeljice da li i upad specijalne jedinice RS-a na području Srednjobosanskog kantona treba posmatrati kao dio političke režije, Čanak je odgovorio vrlo oštro.
„Meni je, moram da priznam, malo sve to degutantno. Zato što, prije svega, ta Dodikova junačenja sa tim praktično privatnim jedinicama koja tu nešto glume, nešto oštre momke i ne znam gdje ponajviše šta, to je sve bezveze. To sve pravi tenzije i diže tenzije i, nažalost, to služi tome da bi sada vi i ja o tome razgovarali i ničemu drugom“, rekao je.
Čanak smatra da se kroz stalno proizvodnju političkih i sigurnosnih kriza javnost udaljava od tema koje direktno određuju kvalitet života u BiH.
„To služi tome da bi odvratilo pažnju od realnih pitanja, a to je kako žive ljudi u BiH, u oba entiteta. Kako BiH elementarno napreduje sa ovim poduslovima Dejtonskog sporazuma koji su potpuno jedna birokratska budovaštljena. Kako da napreduje nešto od čega je jedino čemu služi, čita ta Dodikova mafija tamo, je da krade i da dokazuje da BiH ne može postojati“, kazao je Čanak.
Prema njegovim riječima, političke elite koje insistiraju na sukobima i podjelama time dodatno hrane atmosferu nepovjerenja, dok ekonomski i socijalni problemi građana ostaju u drugom planu.
U tom kontekstu Čanak je otvorio i pitanje odnosa Srbije prema Srbima koji žive izvan njenih granica, posebno u BiH. Kritizirao je formulaciju prema kojoj bi Aleksandar Vučić bio „predsjednik svih Srba“.
„Prije svega, funkcija srpski predsjednik ne postoji. Postoji predsjednik Republike Srbije, dobro? A srpski predsjednik ne postoji, ne postoji nijedan predsjednik koji je predsjednik svih Srba. Zašto? Srbi žive u raznim državama. I svako ima predsjednika ili predsjedništvo ili već neki organ koji je u državi u kojoj živi“, naglasio je Čanak.
Čanak je, govoreći o odnosu prema Srbima u BiH, posebno osporio tezu da činjenica zajedničkog nacionalnog identiteta automatski znači i političku, društvenu i identitetsku istovjetnost.
„To je jedno, a drugo, ta priča, i to je u stvari daleko važnije, kako se svi vrećaju kad im kažeš da su, ne znam, Bosanci. Ovi pravoslavci iz BiH. Ne, veli, mi smo Srbi. To je sad i Vučić ponavljao. Gdje god Srbin živi, to on je Srbin i svi smo Srbi isti. Nije istina. Jednostavno nije istina. To je čista laž“, rekao je.
Prema njegovom tumačenju, historijski razvoj i život u različitim državama i društvenim okolnostima stvaraju različita iskustva koja se ne mogu svesti na jednu političku matricu.
U završnom dijelu tog odgovora Čanak je posegnuo i za književnim primjerom, podsjećajući na stihove Branka Radičevića i način na koji je u svojoj poeziji opisivao različite krajeve i ljude.
Njegova poruka bila je da se pitanje identiteta ne može koristiti kao opravdanje za političko svojatanje ljudi koji žive izvan granica Srbije.
Razgovor u „7Plus“ tako je, osim Vučićeve posjete BiH, otvorio i širu temu, koliko političke poruke iz Beograda, Banje Luke i drugih centara moći utiču na odnose unutar Bosne i Hercegovine i koliko se kroz stalno insistiranje na nacionalnim i političkim sukobima udaljava pažnja od problema građana.
Autor: Hayat
