Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik
Plav ovih julskih dana živi u nekoliko tokova istovremeno. Jedan se čuje u okretanju pedala, drugi u
pjesmi sa Gradskog trga, treći u ljepoti galerije, šumu planinskih staza i blagom pomjeranju vode
pod čamcima. U okviru 26. izdanja manifestacije „Dani borovnice“, grad je od 12. do 22. jula
postao široka, otvorena pozornica na kojoj su se susreli sport, književnost, muzika, likovna
umjetnost, pozorište, priroda, dječja radost i folklorni ansambli. Borovnica je ostala njen
prepoznatljivi znak plod planine, ljeta i čovjekovog rada ali je program pokazao da se iza tog
simbola prostire čitav jedan svijet. Svaki događaj otvarao je drugačiji pogled na Plav, dok su Centar
za kulturu, Gradski trg, Plavsko jezero, Murino, Velika, Bajrak, Čakor i Mokra postajali djelovi iste
priče.
Manifestacija je počela 12. jula biciklističkom trkom MTB Plav, koja je učesnike povela kroz
prostor u kojem se sportski izazov ne može odvojiti od ljepote krajolika. Već te večeri Gradski trg
ispunila je drugačija energija. Koncert Peđe Jovanovića okupio je publiku oko poznatih pjesama i
dao snažan muzički početak višenedjeljnom programu. Tako je prvi dan, od jutarnjeg sportskog
izazova do večernjeg koncerta, nagovijestio širinu zamisli organizatora. Plav se gostima ne otkriva
u jednom pogledu, već u čitavom nizu doživljaja u pokretu koji osvaja njegove staze, muzici koja
ispunjava trgove, susretima koji zbližavaju ljude i emociji koja se iz ovog grada dugo nosi sa
sobom.
Planine među koricama i stihovi nad jezerom
U Centru za kulturu 14. jula predstavljena je knjiga „Plavsko-gusinjske planine“ autora Halila
Markišića. O knjizi su govorili prof. dr Ibro Skenderović i publicista Salko Luboder i autor.
Planinski predjeli, koji se često doživljavaju kroz hodanje i pogled, dobili su svoje mjesto u riječi,
fotografiji i trajnom zapisu. Knjiga je podsjetila da zavičaj opstaje i kroz ljude koji ga istražuju,
opisuju i predaju budućim čitaocima.
Naredne večeri program se preselio na splavove Plavskog jezera, đe je održano Veče muzike i
poezije. Učešće Jelene Božović, Ljubomira Intimea i Danijela Alibabića spojilo je stih i pjesmu sa
vodenim prostranstvom. Te večeri Plavsko jezero šaputalo je zajedno sa pjesmom svaki stih nalazio
je svoj odraz na vodi, a svaka melodija svoj put prema planinama koje su, kao nijemi svjedoci,
čuvale ljepotu tog susreta.
Bajrak, „Avlija“ i ljudska drama
Subota, 18. jul, donijela je tri sadržaja različitog izraza, ali povezana osjećanjem pripadnosti
prostoru. Jutarnji planinarski pohod na Bajrak poveo je učesnike prema visinama sa kojih se zavičaj
vidi šire i jasnije. Planina je ponovo potvrdila da je u Plavu istovremeno prostor života, izazova i
ljepote.
U Galeriji Centra za kulturu otvorena je izložba „Avlija“, nastala iz stvaralačkog susreta Dijane
Lazović, Vildane Killian i Milene Vukoslavić. Korišćenjem lokalnih prirodnih materijala i
nadahnućem pronađenim u ambijentu stare begovske kuće, umjetnice su avliju predstavile kao
posebnu dimenziju porodične bliskosti i nekadašnjeg načina života. Veče je zaključeno dramom
„Elma i vrh igle“ autora Rasima Gutića. Pozorište je publici otvorilo prostor za unutrašnja pitanja,
snažne emocije i susret sa sudbinama koje se na sceni pretvaraju u ogledalo ljudskog iskustva.
Jezero koje diše, pamti i okuplja
Nedjelja, 19. jul, počela je časom joge na obali Plavskog jezera. U jutarnjoj tišini, uz ravnotežu
pokreta i daha, jezero je pokazalo svoju mirniju stranu. Nedugo zatim, isti prostor dobio je ritam
sportskog nadmetanja. U okviru Dana sporta održani su Memorijalni rafting „Alem Šarkinović“,
„Plavska lasta“ i takmičenje u plivanju. Memorijalni rafting čuva uspomenu na Alema Šarkinovića
kroz hrabrost i snagu timskog duha. „Plavska lasta“ unijela je uzbuđenje skokova u vodu, dok su
plivači pokazali izdržljivost i ljubav prema jezeru koje generacije Plavljana doživljavaju kao dio
sopstvenog identiteta.
Program je narednog dana stigao do Čakora i Mokre. Foto-safari omogućio je učesnicima da
planinske ljepote posmatraju pažljivije, kroz kadar i svjetlost, otkrivajući ljepotu koja se često ne
vidi u prolazu. Istog dana Gradski trg pripao je najmlađima kroz Ljubičaste dječje igre. Dječji
glasovi, pokret i smijeh unijeli su u manifestaciju iskrenost bez koje nijedna gradska kulturna
smotra ne bi bila potpuna. Utorak, 21. jul, vratio je program na Plavsko jezero. Vožnja čamcima
pružila je mogućnost da se jezero doživi iz njegove posebno lijepe perspektive, dok je kasnije
održan bioskop pod vedrim nebom. Splavovi su postali gledalište, noć filmska sala, a voda dio
velike prirodne scenografije.
Kada gradom prođu nošnje, muzika i koraci predaka
Dosadašnji dio manifestacije dobio je posebno snažan trenutak 22. jula, defileom i smotrom
folklornih društava iz Crne Gore i regiona. Smotru je svečano otvorila potpredsjednica Opštine Plav
Belma Šarkinović, koja je pozdravila učesnike, goste i publiku, poželjevši dobrodošlicu društvima
pristiglim iz različitih krajeva. Na Gradskom trgu predstavili su se KUD „Plavsko jezero“ i KUD
„Jelek“ iz Plava, KUD „Komovi“ iz Andrijevice, KUD „Bihor“ iz Petnjice, KUD „Izudin
Mulabećirović – Izo“ iz Jelaha u Bosni i Hercegovini, KUD „Halaturko“ iz Gusinja i KUD
„Tekstilac“ iz Bijelog Polja.
Njihov prolazak kroz grad pretvorio je ulice u pokretnu riznicu nošnji, ornamenata, muzike i
koraka. Svako društvo donijelo je posebnost kraja iz kojeg dolazi, ali su se na sceni svi povezali u
istoj želji: da naslijeđeno znanje ostane živo, vidljivo i blisko mladim generacijama. Domaći
ansambli „Plavsko jezero“ i „Jelek“ nastupili su pred svojom publikom, noseći posebnu
odgovornost i radost. „Komovi“, „Bihor“, „Halaturko“ i „Tekstilac“ proširili su folklornu mapu
večeri kroz različite tradicije Crne Gore, dok je gostovanje društva „Izudin Mulabećirović – Izo“ iz
Jelaha ovom susretu dalo regionalni karakter i potvrdilo da kulturne veze prirodno nadilaze granice.
Program su vodili Božidar Proročić i Lejla Srdanović.
Dok je Gradski trg govorio jezikom igre, nošnje i muzike, u Domu u Velikoj održan je program
„Zvuci zavičaja“, čime je isto veče dobilo još jednu toplu i autentičnu dimenziju.
Kultura kao gostoprimstvo Plava
Govoreći o dosadašnjem toku manifestacije, direktor JU Centar za kulturu Plav Vladimir Vlado
Knežević mogao bi istaći:
„Ovogodišnji program gradili smo sa željom da svako u njemu prepozna dio sebe: dijete radost,
umjetnik prostor za stvaranje, sportista snagu izazova, čitalac novu misao, a gost razlog da se
Plavu ponovo vrati. Zato su ,,Dani borovnice” izašli iz sale i sišli na jezero, popeli se na planinu,
prošli gradskim trgom i ušli u galerije, domove kulture i među prijatelje, goste, sugrađane i
dijasporu. Kada se kultura tako rasprostre kroz čitav grad, ona prestaje da bude samo program i
postaje način zajedničkog života. Prava vrijednost ,,Dana borovnice” ogleda se u tome što cijeli
Plav daruje svoju energiju, kao i publika koja svakom događaju daje puni smisao. Iza svega što je
do sada viđeno stoje mjeseci rada, mnogo uloženog truda, odricanja i želje da svaki sadržaj
dostojno predstavi naš grad. A ovo je tek dio priče do završetka manifestacije očekuju nas još
brojni lijepi, raznovrsni i pažljivo pripremljeni programi, kojima ćemo nastaviti da otkrivamo
bogatstvo Plava i predstavimo otvoreno, lice dobrodošlice za sve.“
Plav koji se ne posmatra već doživljava
Prvih jedanaest dana „Dana borovnice“ povezalo je biciklističku stazu sa koncertnom binom, knjigu
sa planinom, poeziju sa jezerom, avliju sa galerijom, sport sa sjećanjem, dječju igru sa gradskim
trgom i folklorni korak sa savremenim životom. U tome se prepoznaje prava vrijednost
manifestacije. Plav se ne nudi kao nepomična razglednica. On poziva da se njime prođe, da se
njegove priče čuju, planine upoznaju, jezero osjeti i sa njegovim ljudima podijeli trenutak. Kada se
sve to dogodi, borovnica više nije samo plod po kojem manifestacija nosi ime. Ona postaje znak
ljeta u kojem jedan grad otvara srce i svakom gostu ostavlja mjesto u svojoj priči.
