“Usled ratnih dešavanja na Kosovu Belkiza je sa mužem i djecom utočište našla u Crnoj Gori. Zahvaljujući Komeserijatu za izbjeglice smješteni su u naselje Konik u kome i danas žive. Vremenom kćerke su se udale, muž preselio (umro),a sin oženio”
Belkiza (58) je ostala sama da se bori uz sva iskušenja koja su je snalazila jedno za drugim.
Belkiza je prije nepunih godinu dana doživjela moždani udar i ruka i noga su joj pretrpjele oštećenje.
“To je uslovilo nestabilnost, lošu koordinaciju što je doprinijelo da je slomila nogu (kuk) prije nešto viśe od mjesec dana. Njen veliki problem je što nema zdravstvenu knjižicu koja joj je obzirom na loše zdravlje neophodna. Nadležni organi Belkizi traže da ode u Gračanicu ili u Kragujevac gdje postoji arhiva za raseljena lica sa Kosova i donese dokumenta da u toj državi nema penziju i zdravstveno osiguranje. Ona za taj put nema novca i problem ostaje već dugo neriješen”.
Nedostatak potrebne dokumentacije je kako dodaju razlog što je Belkizi nakon odobrenja, ukinuta socijalna pomoć .
Još jedna velika briga muči staru Belkizu, a to je ogroman dug za struju i dvije godine živi bez nje.
I ljeti i zimi na starom šporetu gori slaba vatra u ovom domu, koji čini jedna soba i kupatilo. To je način da se dom osvijetli a ona ogrije ili skuva nešto kada njoj neko donese nešto od hrane.
Kako drva nema da kupi Belkiza skuplja gajbe po stovarištima i granje u borovom parku.
Ove godine Islamski kulturni centar Podgorica je u saradnji sa Islamskom zajednicom Plav i Gusinje iz New Yorka obezbijedio sredstva za kupovinu drva za ogrijev.
Kako stara Belkiza nije u mogućnosti platiti šeganje, cijepanje i unošenje na terasu (i jedan dio u stanu), isti problem je također riješen zahvaljujući ljudima dobre volje.
Uzvišenog Allaha dž.š. molimo da Belkizi olakša, pomogne je u iskušenjima koja su je snašla, a donatorima uveća nafaku i donirano učini sadakom za njih i njihove porodice, amin.
Informativna službe web portala ikcpg.me
